Od 1. veljače 2025., Udruga Biom aktivno sudjeluje u provedbi projekta LIFE EBP (European Bird Portal) kroz prikupljanje ornitoloških opažanja na području Hrvatske. Cilj ovog međunarodnog projekta je unaprijediti kvalitetu i količinu podataka o pticama u državama istočne i jugoistočne Europe, čime se doprinosi boljem razumijevanju i očuvanju ptičjih populacija u regiji. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, ključna je suradnja s građanima, ljubiteljima prirode, ornitolozima amaterima i profesionalcima, koji svojim opažanjima doprinose stvaranju kvalitetne baze podataka. Upravo zato, na ovaj način želimo na zanimljiv i pregledan način prikazati rezultate prikupljenih podataka iz prvog dijela provedbe projekta, odnosno iz razdoblja od 1. veljače do 11. svibnja 2025.
Tijekom tog perioda zabilježeno je impresivnih 11.972 opažanja ptica diljem Hrvatske. Ovi vrijedni podaci prikupljeni su putem aplikacije Naturalist i portala fauna.hr, a osim što doprinose znanstvenim analizama, pomažu i u boljem razumijevanju rasprostranjenosti i stanja ptičjih vrsta u našoj zemlji.
Novi način prikupljanja podataka
Jedan od ključnih ciljeva projekta LIFE EBP jest smanjenje velike neravnoteže u broju ornitoloških opažanja među europskim državama. Iako približno 9 % stanovništva Europe živi na području obuhvaćenom ovim projektom, iz tog se prostora prikuplja manje od 2 % svih ornitoloških podataka na europskoj razini. Uz to, većina opažanja sa jugoistoka Europe dolazi bez standardiziranog protokola, što znači da su podaci često nepotpuni.
Iako i takva, tzv. nepotpuna opažanja (npr. unos jedne vrste ptice viđene na određenom mjestu) mogu biti korisna, ona pružaju vrlo ograničen uvid u stvarno stanje na terenu. Naime, kod unosa pojedinačnih opažanja nije poznato koje su vrste u tom trenutku možda bile prisutne, ali nisu zabilježene – a još važnije, ne znamo koje vrste su bile odsutne, što otežava preciznu analizu rasprostranjenosti i promjena u populacijama ptica. S druge strane, potpuni podaci, prikupljeni prema unaprijed definiranim pravilima, omogućuju znatno kvalitetnije uvide. Osim što uključuju sve zabilježene vrste, takvi podaci također bilježe vrijeme opažanja i druge važne okolnosti, što znatno povećava njihovu znanstvenu vrijednost. Jedan od najjednostavnijih i najdjelotvornijih načina za prikupljanje ovakvih podataka jest vođenje potpunih lista – popisa svih ptičjih vrsta opaženih na određenoj lokaciji u točno određenom vremenskom razdoblju.
Upravo zato, projekt LIFE EBP ne teži samo povećanju ukupne količine prikupljenih podataka, već i povećanju njihove kvalitete kroz poticanje korisnika da izrađuju i dijele što veći broj potpunih lista opažanja.
Izvanredan početak!
U Hrvatskoj je prikupljanje potpunih lista moguće još od travnja 2017., kada je pokrenut portal fauna.hr. Kao što prikazuje Slika 1., u razdoblju od 1. veljače do 11. svibnja svake godine prikuplja se nekoliko tisuća ornitoloških opažanja. Međutim, 2025. godina se već u početku pokazala iznimnom, ne samo po ukupnom broju podataka, već i po njihovoj kvaliteti. Tijekom istog razdoblja u 2025. godini prikupljeno je 11.972 opažanja, što predstavlja najveći broj unosa u posljednjih šest godina. Još važnije, 47 % tih podataka zabilježeno je u obliku potpunih lista. Sam broj potpunih opažanja u ovoj godini premašuje ukupan broj svih opažanja zabilježenih tijekom istog razdoblja u 2020., 2023. i 2024. godini!
Slika 1. Ukupni broj ornitoloških opažanja prikupljenih putem portala fauna.hr s omjerom potpunih i nepotpunih podataka, prikazan po godininama od 1. veljače do 11. svibnja.
Pregled tjednih aktivnosti na Slici 2. dodatno potvrđuje intenzitet ovogodišnjeg rada. Od petog do devetnaestog tjedna (tj. od 1. veljače do 11. svibnja), 2025. godina u gotovo svakom tjednu nadmašuje prethodne dvije. U samo jednom od petnaest tjedana prikupljeno je manje podataka nego prethodnih godina, a u 11 od 15 tjedana broj podataka bio je iznad trogodišnjeg prosjeka.
Slika 2. Tjedni broj ornitoloških opažanja prikupljen putem portala fauna.hr za tri posljednje godine, prikazan za period od 1. veljače do 11. svibnja. Horizontalna linija označava prosječni broj opažanja u jednom tjednu za sve tri godine.
Posebno se ističu peti i devetnaesti tjedan, tijekom kojih su organizirane akcije prikupljanja podataka. Prva akcija rezultirala je sa 1.007 opažanja, od čega čak 75 % potpunih, dok je u drugoj zabilježeno 1.256 opažanja, uz 62 % potpunih podataka. Za uspjeh ovih akcija zaslužni su entuzijastični volonteri, u prvoj akciji sudjelovalo je 23 osobe, dok ih je u drugoj bilo 10. No, brojke samo djelomično oslikavaju trud ovih promatrača; bliži pogled na aktivnost korisnika otkriva još zanimljivije podatke.
Tko unosi podatke?
Usprkos povećanju broja potpunih unosa, nepotpuni podaci i dalje su najčešći oblik bilježenja opažanja u Hrvatskoj, što je jasno vidljivo na Slici 3. Ipak, aktivnost korisnika koji unose potpune liste i dalje je vrlo značajna. Najveća aktivnost zabilježena je tijekom veljače, s čak 23 aktivna korisnika koji su unosili potpune liste. Broj se kasnije smanjio, ali učinkovitost korisnika ostala je visoka. Tako je, primjerice, u ožujku, samo 9 korisnika prikupilo 1.368 potpunih opažanja – što čini više od 50 % ukupno prikupljenih podataka u tom mjesecu!
Slika 3. Mjesečni broj korisnika koji unose ornitološka opažanja putem portala fauna.hr, podijeljen po tipu podataka koje unose. Žuta horizontalna linija predstavlja maksimum korisnika koji unose nepotpune podatke, a zelena maksimum onih koji unose potpune podatke.
Zanimljive navike promatrača ptica
- Najpopularnije doba dana za unos opažanja: između 6 i 10 sati ujutro
- Najčešći dan u tjednu za unos: nedjelja
- Ukupno trajanje potpunih lista: 305 sati (što odgovara 12 dana i 17 sati promatranja – ili gledanju filma Matrix 135 puta, ili Prstenove družine u redateljskoj verziji 103 puta)
- Prosječno trajanje potpune liste: 72 minute
Promatranje ptica diljem Hrvatske
Podaci su pristigli iz 14 hrvatskih županija, ali se njihov broj i vrsta jako razlikuju među regijama. Slika 4. prikazuje županije rangirane po broju unosa i vrsti podataka. U mnogim slučajevima dominantni tip podataka ovisi o aktivnosti jednog korisnika, što je rezultat malog broja aktivnih promatrača po županiji.
Slika 4. Ukupan broj ornitoloških opažanja prikupljen putem portala fauna.hr u periodu između 1. veljače i 11. svibnja 2025. prikazan po županiji i podijeljen prema tipu prikupljenih podataka.
Upravo je takav slučaj u Međimurskoj županiji koja broji samo šest korisnika portala u danom razdoblju, od čega čak 95% podataka za čitavu županiju dolazi od jednog korisnika! Raspodjela i broj opažanja diljem same županije mogu se vidjeti na Slici 5. Usprkos malom broju promatrača ptica koji koriste portal fauna.hr, razmjerno velik broj kvadratne mreže je popunjen, pir čemu je središte županije daleko najbolje pokriveno podatcima.
Slika 5. Međimurska županija podijeljena u kvadratnu mrežu veličine ćelije 1 km2, obojenu prema broju ornitoloških opažanja prikupljenih putem portala fauna.hr u periodu između 1. veljače i 11. svibnja 2025.
Grad Zagreb, prikazan na Slici 6., broji nešto manje podataka od Međimurske županije, a usprkos činjenici da ima znatno veći broj korisnika (26), manji postotak kvadratne mreže je ispunjen podatcima. Zagreb u svojim redovima ima više predanih sakupljača podataka od kojih ni jedan nije zaslužan za više od 30% svih podataka. Najpopularnija mjesta za promatranje ptica su sam centar grada, te područje Sasvskog nasipa oko jezera Rakitje i parka Bundeka, uključujući jezero i park.
Slika 6. Grad Zagreb podijeljen u kvadratnu mrežu veličine ćelije 1 km2, obojenu prema broju ornitoloških opažanja prikupljenih putem portala fauna.hr u periodu između 1. veljače i 11. svibnja 2025.
Treća županija prema broju podataka je Sisačko-moslavačka, koja je do neke mjere preslika korisničke aktivnosti u Međimurju. Od sedam aktivnih korisnika ondje, samo jedan od njih zaslužan je za 95% svih opažanja. Slika 7. pokazuje relativno malu podatkovnu pokrivenost ove velike županije, s centrom opažanja na širem području grada Siska.
Slika 7. Sisačko-moslavačka županija podijeljena u kvadratnu mrežu veličine ćelije 2 km2, obojenu prema broju ornitoloških opažanja prikupljenih putem portala fauna.hr u periodu između 1. veljače i 11. svibnja 2025.
Raznolikost zabilježenih vrsti
U nešto više od tri mjeseca zabilježeno je 282 vrste ptica. Od toga je 25 vrsta zabilježeno s više od 100 opažanja te 176 vrsta zabilježeno s manje od 5 opažanja. Velik broj vrsta s malim brojem opažanja vjerojatno je rezultat koncentracije promatrača u urbanim područjima, što se može zaključiti i iz prethodnih karata.
Među 20 najčešće opaženih vrsta prevladavaju urbane vrste – siva vrana, kos, velika sjenica, zeba i crnokapa grmuša (Slika 8.), koje se redovno mogu susresti u gradskim parkovima. No, ovakvim zaključcima treba pristupiti s dozom opreza jer se najčešće opažene pojavljuju u čitavom nizu staništa tokom cijele godine. Velik broj čestih vrsta očekivan je i dobrodošao rezultat unutar projekta vođenog pod geslom “Svaka ptica se broji” te pokazuje prepoznavanje vrijednosti podataka o čestim vrstama kod sudionika u projektu.
Slika 8. Broj opažanja za dvadeset najčešće opažanih vrsta ptica na portalu fauna.hr tijekom period od 1. veljače do 11. svibnja 2025.
Rezultati prikupljanja ornitoloških opažanja tijekom prvog projektnog tromjesečja jasno pokazuju koliko je važan doprinos pojedinaca u razumijevanju i očuvanju prirode. U samo tri mjeseca prikupljeno je gotovo 12 tisuća opažanja, pri čemu se ističe značajan porast broja potpunih podataka, ključnih za znanstvenu analizu. Iako broj korisnika još uvijek nije velik, njihova posvećenost i trud donose konkretne rezultate. Ovi podaci pružaju vrijedan uvid u rasprostranjenost ptica u Hrvatskoj i omogućuju bolje planiranje zaštite prirode. Nastavak ovog trenda u budućnosti mogao bi značajno doprinijeti ne samo nacionalnim, već i europskim naporima u očuvanju biološke raznolikosti.
