Početkom proljeća, kada započinje period gniježđenja ptica u gradu Zagrebu, javljaju se nezadovoljni građani s primjedbama na dvije vrste ptica iz porodice vrana (Corvidae) – sivu vranu (Corvus cornix) i gačca (Corvus frugilegus). Pritužbe na gačce vezane su uz stvaranje buke i nereda tijekom sezone gniježđenja, dok se pritužbe na sivu vranu uglavnom odnose na agresivno ponašanje u periodu othranjivanja ptića. Ovi se slučajevi u medijima često prenose na senzacionalistički način koji dodatno potiče nezadovoljstvo i strah građana, a ne uključuje građanima korisne informacije o tome kako postupiti u ovakvim situacijama ili kako ih izbjeći.
Predstavnici gradski četvrti, mjesnih odbora i gradskih službi dobivaju brojne pritužbe nezadovoljnih građana na vrane. Uslijed velikog broja pritužbi često reagiraju na neadekvatan način. Uobičajen pristup je posezanje za naoko brzim rješenjima koja ne rezultiraju smanjenjem sukoba s vranama, kao što je primjerice uklanjanje gnijezda gačaca. Rušenje gnijezda rezultira širenjem gnijezdeće kolonije na veće područje te produljivanjem sezone gniježđenja, s obzirom da ptice nakon rušenja uglavnom započnu s gniježđenjem iz početka, u bližoj okolici. Stoga smo projektom “Strateški pristup suživotu vrana i građana” željeli potaknuti donosioce odluka na području gradskih četvrti grada Zagreba da ovom problemu počnu pristupati na strateški način kako bi se u budućnosti izbjegli neadekvatni i nezakonski pristupi problematici.
Tijekom provedbe projekta izradili smo smjernice za pristup problematici suživota vrana i građana. Smjernice su temeljene na stručnoj literaturi te sadrže niz savjeta kako umanjiti sukobe vrana i građana u urbanim sredinama, kako podržati urbanu bioraznolikost te niz primjera dobre prakse.
Dijeljenjem Smjernica putem medija, društvenih mreža te izravno ključnim dionicima želimo informirati javnost o promišljenom pristupu urbanoj bioraznolikosti koji omogućava uspješan suživot vrana i ljudi u gradovima te ih potaknuti da se za njega zalažu, ali da ga i aktivno implementiraju vlastitim postupcima. Građane potičemo na uključivanje u akcije građanske znanosti kojima se prikupljaju podaci o populacijama vrana u Zagrebu te da prijavljuju izazove prisutne u njihovim četvrtima. Smjernice su sada javno dostupne svim građanima i donosiocima odluka u drugim mjestima te tako i oni u svojim okolinama mogu pristupiti rješavanju ove problematike na adekvatan i zakonski način, dok je na pilot području Trešnjevka – Jug dio Smjernica i implementiran. Na tom području smo zajedno sa predstavnicima četvrti održali sastanke i predavanje i predložili izravne savjete i preporuke za aktivnosti ublažavanja sukoba građana i vrana na području njihove gradske četvrti.
Pritom smo na području zagrebačkog naselja Knežija, u gradskoj četvrti Trešnjevka – Jug, izradili i postavili prve ploče za informiranje građana o vranama, s praktičnim uputama kako reagirati pri susretu s vranom. Pozitivne reakcije građana u Knežiji na informativne ploče i zadovoljstvo učinkom naših konkretnih savjeta potaknule su nas na nastavak i proširenje aktivnosti. Zbog zanimanja i poziva građana, ove smo godine takve table postavili u još dva zagrebačka naselja – Vrbik i Črnomerec. Sveukupno, u sklopu ovog projekta postavili smo 24 informativne ploče na 12 lokacija u Zagrebu.
