Istraživanja su pokazala da u svijetu više od milijardu ptica godišnje nastrada od sudara sa staklom, a mi smo doznali kakvo je stanje u gradu Zagrebu
Početkom svibnja 2025. završili smo intenzivno terensko praćenje stanja staklenih površina u Zagrebu i bilježenje slučajeva sudara ptica sa staklom.
Kroz cijelu akciju u kojoj je volonterski sudjelovalo 11 građana ispunjeno je čak 390 obrazaca obilazaka s 21 lokacije na području Grada Zagreba. Građani su 340 puta posjetili poslovnu ili stambenu zgradu, a 50 puta stanicu javnog prijevoza.
Od 390 obilazaka, u njih 338 (86,66%) nije zabilježena kolizija ptica sa staklima. Iako je to velik broj bez ikakvih nalaza stradavanja, postoje i slučajevi gdje situacija na terenu nije bila zadovoljavajuća. U čak 52 slučajeva (13,33%) u kojima je potvrđeno stradavanje ptice od staklene površine, pronađeno je 46 različitih lokacija na kojima je potvrđeno sudaranje ptice sa staklom. Na spomenutim lokacijama zabilježeno je 49 tragova, a u pet obilazaka pronađene su uginule ptice. Građani su u obilaske odlazili u različitim razdobljima dana i pritom se pokazalo da je najbolje monitoring odrađivati u ranijim jutarnjim satima.
Ove brojke samo potvrđuju prisutnu prijetnju staklenih površina za ptice u gradovima. S obzirom na to da se ptice u prirodi ne susreću s potpuno transparentnim i/ili reflektirajućim predmetima i površinama, na njihovo se zaobilaženje nisu imale priliku evolucijski prilagoditi. Ptice u brzom letu okolišem lako previđaju prisutnost prozirne staklene površine, ili pak zamijene odraz vegetacije na staklima s pravom vegetacijom, te se velikom brzinom zalijeću u stakla. Udarac u staklenu površinu može rezultirati kratkotrajnom zbunjenošću i dezorijentiranošću ptica, no može imati i ozbiljnije posljedice poput trajnih ozljeda ili trenutačnog stradavanja jedinki. Ovakvi se slučajevi često bilježe kod građevina sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, pogotovo ako se nalaze u blizini nekog parka ili vegetacije koju ptice rado koriste. Posebno su pogođeni objekti sa staklenim stijenama ili velikim prozorima, kao i autobusne, tramvajske i željezničke stanice napravljene od transparentnih materijala.
Usporedbe radi, isti monitoring provodili smo i u prošloj godini kroz nešto kraći period na sličnim lokacijama, pri čemu smo u 282 obilaska skupili 244 (86%) obrazaca u kojima nije bila zabilježena kolizija ptica sa staklima. Nažalost, i tada su postojali slučajevi gdje situacija na terenu nije bila zadovoljavajuća. U 29 obilazaka (10,3%) u kojima je potvrđeno stradavanje ptice od staklene površine, pronađena su 23 različita mjesta gdje je nakon sudara ptice sa staklom ostalo 27 otisaka, a u šest obilazaka pronađene su ozlijeđene ili uginule ptice.
Iako se možda na prvi pogled ove brojke ne čine zastrašujuće, treba imati na umu da je praćen mali broj lokacija u usporedbi s brojem staklenih površina koje se nalaze u Zagrebu i da bi se brojke mogle pokazati itekako zabrinjavajućima u slučaju praćenja većeg broja lokacija.
