Socioekonomsku analizu nezakonitog ubijanja i hvatanja ptica u Hrvatskoj provela je u razdoblju od 21. kolovoza do 18. rujna 2024. za Udrugu Biom agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Hendal. Analiza se sastojala od dva dijela – istraživanja percepcije lovaca i desktop studije. Istraživanje je provedeno metodom online (CAWI) anketiranja. Provedba istraživanja odvijala se u skladu s normom ISO 20252:2019 i ESOMAR-ovim međunarodnim kodeksom za marketinška i društvena istraživanja. U istraživanju je korišten uzorak od 101 lovca i lovkinja na području Republike Hrvatske.
Tko su hrvatski lovci i što ih motivira?
Ispitanici su odgovorili na pitanje o učestalosti lova na pojedine vrste ili skupine divljači. Najpopularniji je lov na predatore, što učestalo čini čak 85,2% ispitanika, a 9,3% rijetko. Divlju svinju učestalo lovi 70,4% ispitanika, dok 25,9% rijetko, a samo 3,7% ispitanika nikada ne lovi divlju svinju. Treći najpopularniji lov je lov na srnu – 44,4% ispitanika učestalo lovi srnu, 37% rijetko i 18,5% nikada. Daleko najmanje popularan je lov na guske – 5,6% lovi rijetko, a nijedan ispitanik ne lovi ih učestalo. Tri su najzastupljenija razloga bavljenja lovom – potreba za brigu o prirodi (81,5%), obiteljska tradicija (55,6%) i društvo (42,6%)
Rezultati istraživanja pokazuju da lovci u Hrvatskoj najviše cijene bioraznolikost, čistu prirodu i zrak. Ispitanici redovito borave u prirodi, promatraju divlje životinje, te koriste meso divljači u prehrani.
Pernata divljač na tanjuru: Što se najčešće jede?
Ispitana je učestalost konzumacije mesa pernate divljači. Najveći udio ispitanika navodi konzumaciju svaka dva do tri mjeseca (22,2%). 7,4% ispitanika konzumira meso pernate divljači 2-3 puta mjesečno, 7,4% – barem jednom mjesečno, 16,7% – 2 put godišnje, 16,7% – jednom godišnje, 18,5 – rjeđe, dok 11,1% ispitanika nikad ne konzumira meso pernate divljači.
Starija grupa ispitanika konzumira meso pernate divljači nešto češće nego mlađa. Ispitanici iz Istarske i Primorsko goranske županije konzumiraju meso pernate divljači rjeđe od prosjeka.
Ispitanici, koji konzumiraju meso pernate divljači barem jednom godišnje, trebali su navesti konzumirane vrste. Gotovo svi ispitanici navode da konzumiraju meso fazana (94,7%). Značajno manji udio navodi konzumaciju mesa patke gluhare (26,3%), šljuke bene (21,1%) te prepelice (15,8%).
Krivolov postoji – i važno ga je zaustaviti
Prvo smo željeli saznati percepciju važnosti smanjenja krivolova na krupnu divljač i ptice. Većina ispitanika navodi da im je izuzetno važno smanjenje problema krivolova u obje skupine životinja Oko petine ispitanika navodi da im je to uglavnom važno. Manje od 2% ispitanika navodi neutralan ili umjereno negativni stav o smanjenju problema krivolova na ptice. U prosjeku, smanjenje krivolova na krupnu divljač i ptice je izuzetno važno.
Dobiveni rezultati pokazuju da većina ispitanika, njih 63%, smatra da u njihovom lovištu ima malo krivolova, dok 16,7% ističe da ima ga mnogo. 13% ispitanika tvrdi da ga u njihovom lovištu uopće nema.
Ispitanici koji su naveli da je krivolov prisutan u njihovom lovištu su trebali navesti koje vrste su predmet krivolova u njihovom lovištu i koliko ih godišnje strada. 48,2% ispitanih lovaca ističe da je problem krivolova u njihovim lovištima ozbiljan ili vrlo ozbiljan, dok 26% tvrdi suprotno. 79,7% ispitanih lovaca primjećuje krivolov u svojim lovištima od čega najviše se primjećuje krivolov krupne divljači: srne (10 jedinki godišnje), divlje svinje (10 jedinki godišnje) i jelena običnog (3 jedinke godišnje). Od krivolova ptica kao problematičan u svojim lovištima lovci spominju krivolov šljuke kokošice i šumske šljuke (šljuka bena) – čak 100 jedinki po lovištu godišnje.
Zašto je teško stati na kraj krivolovu?
Glavni razlozi neuspješnog sprječavanja krivolova u Republici Hrvatskoj, prema mišljenju ispitanika, leže u teškom otkrivanju krivolova, lošoj zakonskoj regulativi, neprijavljivanju krivolova radi straha od negativnih posljedica ili zbog prijateljskih odnosa te lošeg pravosuđa. Ozbiljna zarada i zahtjevi stranih lovaca kad kupuju aranžmane lovnog turizma percipiraju se glavnim uzrocima krivolova u Republici Hrvatskoj.
Suradnja s udrugama? Lovci ravnodušni, mišljenja podijeljena
Konačno, ispitanici su trebali izraziti stav o angažmanu udruga za zaštitu prirode u sprječavanju krivolova. Dobiveni rezultati pokazuju da izražavaju neutralan stav o svim tvrdnjama. Dakle, ispitanici imaju prema udrugama neutralan stav. Postotak lovaca koji vide pozitivan utjecaj aktivnosti udruga na smanjenje krivolova gotovo je podjednak postotku lovaca koji smatraju da je angažman udruga suvišan. Jedino se ispitanici iz Bjelovarsko–bilogorske županije iznadprosječno slažu da je angažman udruga za zaštitu prirode suvišan u sprječavanju krivolova i lovokrađe.
“Rezultati ove analize jasno ukazuju na potrebu za konkretnim koracima u prevenciji krivolova, ali i na veliki potencijal za suradnju između lovaca i udruga za očuvanje prirode. Lovci su ključni akteri u očuvanju prirodnih resursa – njihovo poznavanje terena, dugogodišnje iskustvo i svakodnevna prisutnost u prirodi čine ih nezamjenjivima u ranoj detekciji i prijavi nezakonitih aktivnosti. Istovremeno, organizacije za zaštitu prirode mogu doprinijeti edukacijom, institucionalnim povezivanjem i zagovaranjem učinkovitijih zakonskih rješenja. Upravo na toj sinergiji treba graditi buduće aktivnosti – jer samo zajedničkim naporima možemo smanjiti gubitke bioraznolikosti i očuvati prirodnu baštinu. Suradnja između lovaca i zaštitara prirode nije samo opcija, već i nužnost ako želimo učinkovito adresirati problem krivolova, ali i graditi projekte očuvanja vrsta do kojih nam je svima stalo kao npr. jarebica kamenjarka ili trčka“ – zaključuje Bolesław Słociński, voditelj programa Safe Flyways u udruzi Biom.
Potpune rezultate istraživanja možete pronaći na poveznici ovdje.
