Kako bi se zaustavilo izumiranje dinarske populacije, u Hrvatsku i Sloveniju naseljava se četrnaest risova iz Slovačke i Rumunjske

Ris koji stiže u Hrvatsku (foto Mihai Pop, LIFE Lynx)

Ris koji stiže u Hrvatsku, Foto: Mihai Pop, LIFE Lynx projekt

Zagreb, 4. ožujka 2019. – Rumunjski ris stiže u pomoć hrvatskoj populaciji. Doseljavanje risova kruna je projekta LIFE Lynx čiji je cilj zaustaviti izumiranje risova u Dinaridima.

U proteklih tjedan dana posebnim su zamkama u Rumunjskoj uhvaćena dva risa. Ris kojem je dano ime Goru, odlazi u Sloveniju, a drugi koji je za sada bez imena, dolazi u Hrvatsku. Tijekom sljedećih pet godina u Hrvatsku i Sloveniju naselit će se četrnaest jedinki iz Slovačke i Rumunjske.

„Predivan ris podrijetlom iz subkarpatskih šuma novi će dom imati u Gorskom kotaru. Dolazi nam mužjak dobi oko četiri godine i mase dvadeset i jedan kilogram. Ris se sada nalazi u karanteni i jedva čekamo njegov dolazak u Hrvatsku za nekoliko tjedana“, kazala je doc. dr. sc. Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ris Goru (foto Gabriele Retez, LIFE Lynx)

Foto: Goru, Gabriele Retez, LIFE Lynx

Današnja populacija risova u Hrvatskoj i Sloveniji potomci su životinja koje su reintroducirali slovenski lovci. Zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena ris je na našem području istrijebljen početkom 20. stoljeća, pa su Slovenci 1973. godine u šume pokraj Kočevja naselili šest risova iz Slovačke. Budući da se potomci tih istih šest životinja međusobno razmnožavaju već 45 godina, nastale su genetske promjene koje prijete njihovu opstanku. Zbog skrovitog načina života znanstvenicima je teško precizno odrediti brojnost ove velike zvijeri, no procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi između 40 i 60 risova, a u Sloveniji samo dvadesetak.
„Od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se pad populacije risova, a za njezino spašavanje nužni su tzv. svježi geni. Naime, čovjek je rascjepkao staništa risova pa je njihova populacija u Hrvatskoj i Sloveniji ostala izolirana. Sada je na čovjeku da risovima vrati dug. Moramo veliku pažnju pridati praćenju njihove populacije te im putem ovog naseljavanja iz Karpata omogućiti kontakt s risovima koji im nisu u rodu“, kazala je mr. sc. Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.
U prvoj fazi velikog međunarodnog projekta LIFE Lynx koji sufinancira Europska komisija, napravljena je temeljita priprema za dolazak novih jedinki. U staništu risa u Hrvatskoj i Sloveniji postavljene su fotozamke i organizirano je prikupljanje uzoraka za izolaciju DNK kako bi se, među ostalim, utvrdila područja podobna za nove jedinke. Ris je teritorijalna životinja koja živi sama, teritorij mužjaka je velik 200 do 400 kilometara četvornih. Risovi žive samo u očuvanom staništu koje im pruža zaklon i hranu.

„Veseli nas što će ris biti pušten u Nacionalnom parku Risnjak koji ime duguje upravo toj veličanstvenoj životinji. Nadamo se da će se došljak zadržati na području Parka ili u njegovoj bližoj okolici kako bismo ga što uspješnije mogli nadzirati u godinama koje slijede“, kazao je Miljenko Gašparac, ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak.
U repopulaciju risa u Hrvatskoj uključeni su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanova Priroda te Nacionalnog parka Risnjak.

Ris je najveća mačka u Europi, simbol je netaknute prirode, one jedinstvenog bogatstva biljnim i životinjskim svijetom, i nužno je sačuvati ga za generacije koje dolaze.

Zamka za hvatanje risa (foto Hannah Kirkland)

Zamka za hvatanje risa. Foto: Hannah Kirkland

Dodatne informacije o projektu:

LIFE Lynx 

www.facebook.com/lifelynx.hr

Kontakti za medije:
doc. dr. sc. Magda Sindičić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 0981811291, magda.sindicic@vef.hr
mr. sc. Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda 091 2519 333, sonja.sisic@ju-priroda.hr
Miljenko Gašparac, dipl. ing. šum., ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak 099 3485 994, ravnatelj@np-risnjak.hr

lynxlife

Natura 2000