Suživot s prirodom - Biom

Suživot s prirodom

Sva živa bića dijele prirodu, a čovjek svojim načinom života ugrožava ostale stanovnike Planete. Dužnost nam je poštivati pravila prirode i pokušati što manje negativno utjecati na nju. Što svatko od nas može učiniti? Najbolji način je da počnemo s djecom, koja će prenijeti ljubav i poštovanje prema prirodi na sljedeće generacije. Nadu daje to što su nove generacije sve više i više ekološki osviještene.

Kako pomoći pticama?

Pticama u gradu život zimi nije jednostavan. Teško im je pronaći hranu i vodu i preživjeti niske temperature, posebno kada su snijeg i led. Već u jesen im možemo pripremiti hranilice. Sigurno ćemo uživati promatrajući razne zanimljive posjetitelje. Hranilice možete izraditi od drveta, plastičnih boca, špage, papira...Napunite ih sjemenkama poput suncokretovih i objesite na drvo, balkon ili terasu ili neko drugo mjesto u vrtu. Važno je da ako počnemo ostavljati hranu, da to činimo redovito, jer će se ptice naviknuti.

Možete postaviti i kućicu za ptice, mali dom za naše pernate susjede. U njemu će sviti svoja gnijezda, zaštićene od vremenskih neprilika i nepoželjnih gostiju. Zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa, pticama nedostaje mjesta za gniježđenje. Rušenjem starih stabala i obnovom kuća nestaju prirodne duplje koje ptice koriste za gradnju gnijezda. Gradnjom jednostavnih drvenih kućica pomažemo pticama u gniježđenju i osiguravamo im idealno mjesto za othranjivanje mladunaca. Ručno rađene drvene kućice i hranilice možete kupiti u Biomu ili ih napraviti sami.

Saznajte više

Sudar sa staklom

Kolizija ili sudaranje sa staklenim površinama velika je opasnost za ptice.

Ptice se ponekad sudaraju s reflektirajućim površinama napadajući svoj odraz u njima. Pri većim brzinama i kod dobre refleksije ne vide razliku između stvarne slike i odraza. Takvi su sudari za ptice često smrtonosni, no lakše ih je spriječiti jer se događaju povremeno. Za razliku od nenamjernih sudara, ptice se ponekad opetovano zalijeću prema prozorima i ostalim reflektirajućim površinama. To može izazvati zabrinutost ljudi što zbog uznemiravanja i nereda, a što zbog sigurnosti samih ptica.

Iako djeluje nasilno, takvo ponašanje uglavnom nije opasno za ptice, no eventualno može doći do blažih ozljeda kljuna ili izglednije, ptica se može iscrpiti te postati podložnija bolesti, pothranjenosti i predatorima. Jednostavnim mjerama poput stavljanja naljepnica na prozore i gašenjem svjetla noću, možemo spasiti nebrojene živote ptica. Više o tome zašto se ptice zalijeću i kako im pomoći da ne nastradaju, pročitajte na portalu Ptice.net ili na Spring Alive.

Smetaju vam vrane?

To su gačci!

Gačac je crna ptica sa sivim kljunom koja pripada porodici vrana, ali se pogrešno naziva crna vrana, a njih nema u našim krajevima. Tijekom ožujka gačci izgrađuju ili obnavljaju gnijezda te su u fazi udvaranja relativno glasni. Ljudima često smeta graktanje, posebno jer ptice postaju aktivne u cik zore. Zbog toga su često na udaru komunalnog redarstva. To nekad dovodi do uklanjanja gnijezda, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja. Apeliramo na građane da pokažu tolerantnost prema divljim pticama koje obitavaju u urbanim sredinama, premda smo svjesni činjenice da graktanje mnogima smeta. Njihova buka vremenski je ograničena jer već od sredine svibnja mlade ptice napuštaju gnijezdo te se obitelji okupljaju u veća jata i sele na polja, nasipe i parkove gdje ostaju do proljeća.

Gačac, Biljana Ječmenica

Ptice selice

S čime se na svom putu susreću ptice selice?

20% odnosno oko 2000 ptičjih vrsta redovito seli na godišnjoj razini. Mnogo ih prijeđe tisuće kilometara između mjesta gniježđenja i zimovališta. Udaljenost koju ptice prijeđu na migraciji ovisi o vrsti te ona prilično varira kod ptica sjeverne hemisfere. Mnoge ptice sele na kraće udaljenosti i lete samo do mjesta gdje mogu naći potrebnu hranu kao što su kukci, sjemenke i plodovi. Migracija se ptica najčešće odvija duž dobro poznatih seobenih puteva koji su određeni geografskim, ekološkim i meteorološkim čimbenicima. Ti putevi obično prate planinske lance ili obale. Ptice dodatno iskorištavaju povoljne zračne struje, a izbjegavaju geografske barijere kao što su velike vodene površine koje npr. ne odgovaraju kopnenim pticama. Takva prepreka je i Sredozemno more koje ptice nastoje zaobići te se pritom kreću kroz uske kopnene prolaze i prelaze ga gdje je najuže. Prateći te predodređene rute, mnoge vrste budu u opasnosti i to upravo na vrhuncu migracijske sezone kad se na određenim prostorima pojavljuju u velikim brojevima. Tijekom selidbe ptice se susreću s brojnim opasnostima bile one prirodne naravi ili uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Osim zbog oluja, suša i nestašica hrane ptice dodatno stradavaju prilikom kolizije s vjetroelektranama i dalekovodima, od krivolova, trovanja, zagađenja te zbog gubitka staništa.
Većina ptica do svojih zimovališta i natrag ne leti neprestano, već staju više puta zbog odmora i hrane. Duljina zadržavanja na odmorištima ovisi o vremenskim prilikama i masnim zalihama nakupljenima ranije. Neke se ptice na odmorištima zadržavaju samo jedan dan dok se ostale zadrže i tjednima. Mnoga odmorišta, koja bi trebala predstavljati sigurno utočište za ptice na migraciji, postaju im prijetnja. Staništa na važnim odmorištima bivaju degradirana zbog urbanizacije, poljoprivrede, ribarstva, eksploatacije plina te mnogih drugih djelatnosti. Smanjenjem povoljnih odmorišnih područja povećava se rizik od predacije kod onih ptica koje su manje prilagodljive promjenama u okolišu. Upravo zbog velike koncentracije ptica na uskim geografskim koridorima i na odmorištima, čija se površina smanjuje, one su dodatno izložene prijetnjama kao što je krivolov, postajući lak plijen.

O krivolovu i drugim prijetnjama

saznajte više na

Naša internet stranica koristi kolačiće kako bi vam omogućili najbolje korisničko iskustvo. Za više detalja pročitajte naše uvjete korištenja. Pregledavanjem web stranice slažete se s korištenjem kolačića.

Prihvaćam