S pravom se možete zapitati zašto vas udruga za zaštitu prirode poziva da branite demokraciju, otvoreno društvo, vladavinu prava i međunarodnu suradnju. Odgovor je da ne možemo spasiti prirodu, niti našu civilizaciju, bez zajedničkog djelovanja.

A zasigurno nećemo moći raspravljati o boljem svijetu ako izgubimo ove temeljne alate na koje se oslanjamo. Ti su alati trenutno pod napadom u većini europskih zemalja: nevladine organizacije, sloboda tiska, neovisno pravosuđe, ugledni znanstvenici i pošteni državni službenici.

Na posljednjim europskim izborima Hrvatska je bila među članicama s najslabijim odazivom birača na razini Europske unije. U Hrvatskoj je glasalo samo 25 posto birača (950 tisuća glasova). Slabija izlaznost je zabilježena samo u četiri države (Poljska, Slovačka, Češka i Slovenija). Među mladima u Hrvatskoj izlaznost je bila još slabija sa samo 13 posto.

Porazna izlaznost na prvim izborima pokazuje da do sada nije prepoznata važnost Europske unije u oblikovanju razvoja Hrvatske. Hrvatski građani kažu da ne izlaze na europske izbore jer im nije jasan njihov smisao niti im je poznato na koji način njihov glas može utjecati na politike u Briselu. Upravo taj stav, da se na javne politike u Europskoj uniji ne može utjecati, da je proces donošenja odluka dalek, kompleksan, nejasan i nepristupačan građanima, jedna je od ključnih kritika koju građani iznose o Europskoj uniji. Mladi nemaju dovoljno znanja o europskoj integraciji, ne poznaju europske institucije i politike, te im nije jasan odnos Republike Hrvatske kao članice, i Europske unije u cjelini. Slabo su im poznata i njihova prava kao europskih građana. Taj problem povezan je s nedovoljnom informiranošću mladih, koja prati opću neinformiranost šire javnosti o Europskoj uniji, njenim institucijama i politikama.

Među razlozima zašto je tako sigurno možemo ustvrditi to što se o europskim politikama ne vodi nikakva javna rasprava između europskih parlamentarnih izbore, pa su primjerice sve sjednice Vlade na kojoj se usvajaju nacionalna stajališta Hrvatske u Vijeću ministara i Europskom vijeću zatvorene. Vjerujemo da je slaba izlaznost u izravnoj vezi i s padom povjerenja u rad institucija, a povjerenje se jedino može graditi većom spremnošću na uključivanje i slušanje prijedloga građana, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora, ali i općenito većom transparentnošću i odgovornošću institucija.

Potrebno je naglasiti da Europski parlament ima važnu ulogu u odlučivanju kako će se Europa postaviti prema izazovima današnjice da bi se zaštitila naša budućnost. Europska unija (EU) ima važnu ulogu u stvaranju i oblikovanju politika zaštite okoliša u Hrvatskoj, dok hrvatski europarlamentarci kroz rad u Europskom parlamentu imaju izravnu mogućnost utjecati na oblikovanje tih politika.

Hrvatska je ulaskom u EU ostvarila značajan napredak na području zaštite okoliša i prirode, ali brojni izazovi tek predstoje za Europu i Hrvatsku. Kao građani Europe suočavamo se s mnogim izazovima, među kojima su ubrzan gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, smanjenje dostupnih vodnih resursa i otpad kao rastuće prijetnje dobrobiti i opstanku čovječanstva. Zato će sljedeći izbori biti važni kako bi se o tim politikama moglo raspravljati na pravedan način.

Svrha Europskog parlamenta je da štiti interese europskih građana a za to je svaki glas važan. Radi nas samih potrebno je aktivno građanstvo, građani koji prepoznaju da je potrebno sudjelovati u procesu donošenju odluka i oblikovanju javnih politika, a da je zasigurno jedan od najlakših načina za to izlazak na ove izbore.

Stoga vas pozivamo da 26. svibnja izađete na izbore za Europski parlament.

Udruga BIOM

#BiramPrirodu