G36_Puffin_James West
Gotovo pola milijuna građana pozvalo je Europsku komisiju da spasi europske zakone za zaštitu prirode u javnom savjetovanju – najveći broj odgovora dosada postignut u povijesti Europske Unije. Javno savjetovanje zatvara se u nedjelju, 26. srpnja u ponoć, nakon što je Komisija u četvrtak produžila rok za 48 sati.

Glavne organizacije za zaštitu okoliša lansirale su u svibnju kampanju „Krik za prirodu“ kao odgovor na prijedlog Komisije da se procjeni treba li postojeće zakone za zaštitu prirode u EU mijenjati. Kampanja se zalaže za poboljšanje provedbe i primjene postojećih pravila utvrđenih zakonima, poznatih kao Direktiva o pticama i Direktiva o staništima.

Uz pola milijuna građana, više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i većina poslovne zajednice, poslali su jasnu poruku europskim donositeljima odluka: zakone o zaštiti prirode u EU ne treba mijenjati.

Zakoni štite više od 1000 ključnih vrsta i preko 27.000 prirodnih staništa u Europi. Njima se pripisuju zasluge za očuvanje brojnih najprepoznatljivijih vrsta porijeklom iz Europe, kao što su sivi vuk, orao štekavac i obični tuljan. Kao rezultat toga, EU danas je dom najveće ekološke mreže Natura 2000, koja pokriva gotovo petinu površine EU.

Znanstveni dokazi pokazuju da zakoni učinkovito štite ključne ugrožene vrste i staništa te pridonose društveno-gospodarskom razvoju lokalnih zajednica i regija.

Usporedo s javnim savjetovanjem, Komisija se konzultirala sa širokim rasponom dionika, uključujući tijela državne uprave, korisnicike zemljišta, poslovne zajednice i nevladine organizacije za zaštitu okoliša. Velika većina podnesenih dokaza podržava Direktive i ukazuje na potrebu za boljom primjenom i provedbom te za povećanjem sredstava za očuvanje prirode. Vrlo malo dionika dovelo je u pitanje Direktive u njihovom sadašnjem obliku i zatražilo reviziju zakona: neki predstavnici poljoprivrednog sektora, asocijacija privatnih vlasnika šuma i industrijski ribolovni lobi.

S druge strane snažna potpora Direktivama izražena je od strane ostalih gospodarstava,  posebno od: cementne industrije, operatera električne mreže, ekološke poljoprivrede i turizma.

Geneviève Pons, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike rekala je u ime koalicije ”Krik za prirodu”: U vrijeme ozbiljnih testova za Europsku uniju, ogromna podrška europskim zakonima o zaštiti prirode koja dolazi iz svih krajeva kontinenta pokazuje da se ljudi mogu okupiti i braniti ono što im je zaista bitno. Europljani brinu o svojoj prirodi i zakonima Unije koja je štiti. Sada je vrijeme da Komisija posluša dokaze i izradi plan za zaštitu prirode koji će se temeljiti na većim sredstvima i snažnijoj provedbi zakona”.

Potpuni rezultati konzultacija biti će vjerojatno objavljeni u jesen 2015., a konačna odluka o budućnosti zakona očekuje se do lipnja 2016. „Krik za prirodu“ u Hrvatskoj su provodile orgnaizacije WWF Adria, BIOM, Zelena akcija i lokalni partneri, te se zahvaljujemo svima koji su se uključili u kampanju.