U svijetu je do danas opisano oko 270 000 vrsta biljaka. Hrvatska se pak sa svojih 5500 biljnih svojti smjestila na visoko treće mjesto po bioraznolikosti flore u Europi.

Biljke su prvi organizmi koje je čovjek pripitomio iz prirode i koje od tada njeguje, sakuplja i proučava. Od samih početaka ljudskog roda biljke su neizostavni dio naših života, budući da od davnina raspoznajemo jestive, otrovne i ljekovite biljne vrste. Iako je botanika jedna od najstarijih bioloških disciplina još uvijek postoje neotkrivena znanja i spoznaje o biljnom svijetu.

Raznolikost biljnog života nekog područja ovisi o geografskom položaju, reljefu, geologiji, klimi i hidrologiji tog područja. Poznato je da se na biljkama i biljnim zajednicama zasniva cijeli živi svijet, tako da biljne zajednice predstavljaju okvir u kojem se razvija većina životinjskih zajednica. Upravo zato popisivanje flore nekog područja predstavlja osnovu svakog biološkog istraživanja. Poznavanje biljaka neophodno je za istraživanja ekologije velikog broja životinja i gljiva, a projekti zaštite i monitoringa nekog područja nezamislivi su bez spoznaja o svijetu biljaka.

Usprkos dugoj botaničkoj tradiciji te brojnih poznatih i cijenjenih botaničkih imena ovih prostora, još uvijek postoje floristički neistražena ili slabo istražena područja Hrvatske. U želji da se sačuvaju prirodne vrijednosti Hrvatske potrebno je prije svega sakupiti detaljne podatke o biljnom i životinjskom svijetu koji ovdje obitava. To je jedan od primarnih razloga okupljanja članova BIOM-a u svrhu planiranja novih bioloških istraživanja.

Članovi istraživačke grupe za botaniku godinama su provodili istraživanja unutar Udruge studenata biologije BIUS, Hrvatskog botaničkog društva te Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, sudjelovali su i na nekoliko simpozija i kongresa.

Kontakt:

Dijana Župan, dipl. ing. biologije
di.zupan@gmail.com

Nina Vuković, dipl. ing. biologije
vukovic.nina@gmail.com

Tamara Kirin, dipl. ing. biologije
tamarakirin@gmail.com