U Europi stara su stabla i stare šumske sastojine vrlo rijetke i veliki broj vrsta koje ovise o takvim staništima imaju vrlo fragmentiranu rasprostranjenost, te često ne postoji mogućnost međusobne izmjene jedinki između odvojenih populacija. Sve do 19. stoljeća, staro je drveće također bilo rasprostranjeno po šumskim pašnjacima, šumarcima uz livade i u voćnjacima. Međutim, zbog promjene u načinu gospodarenja i zbog napuštanja tradicionalnog načina poljoprivrede, voćarstva i stočarstva, raširenost ovih staništa uvelike se smanjila.

Kada drvo stari, postojeće se duplje često pune smjesom otpalog lišća, trulog drva i ostalim organskim tvarima. U tim dupljama obitava specijalizirana fauna koja se većinom sastoji od kornjaša, muha, grinja, lažištipavaca i mrava. Veliki broj vrsta beskralješnjaka koje nastanjuju takve duplje ugrožen je i zbog toga je zaštita ove specifične fauna jedan od glavnih ciljeva zaštite bioraznolikosti u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Jedna od najugroženijih skupina kornjaša na području Europe su upravo saproksilni kornjaši tj. vrste koje su vezane uz staništa starih, trulih stabala. Ta skupina kukaca ima važnu ulogu u procesu kruženja tvari pošto se kao ličinke hrane raspadajućom, trulom drvnom masom. Kao odrasle jedinke većina saproksilnih kukaca važna je u oprašivanju biljaka.

U Prilogu II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (EU Council Directive 92/43/EEC), gotovo trećina kornjaša su saproksilne vrste, što ukazuje na njihovu ugroženost i potrebu za zaštitom.

Unutar Parka Maksimir očuvan je velik broj starih stabala koja imaju potencijal biti pogodna staništa za saproksilne kornjaše. Izabrane vrste kornjaša u ovom istraživanju su ili krovne vrste (umbrella species) ili prepoznatljive vrste s kojima možemo senzibilizirati javnost na problematiku ugroženosti i zaštite kukaca i ostalih beskralježnjaka.

Popis ciljnih vrsta za istraživanje:

  1. Osmoderma eremita
  2. Lucanus cervus
  3. Rosalia alpina
  4. Morimus funereus
  5. Cerambyx cerdo
  6. Cucujus cinnabrrinus

Sve izabrane vrste se nalaze na Prilogu II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore te kao takve su izrazito bitne u uspostavi NATURA 2000 područja. Unutar Direktive posebno su istaknute prioritetne vrste koje zahtijevaju žurne mjere zaštite, a među njima se nalaze O. eremita i R. alpina. Četiri vrste (Cerambyx cerdo, Cucujus cinnaberinus, Osmoderma eremita, Rosalia alpina) se nalaze i na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) kao strogo zaštićene vrste .

Cilj projekta

Glavi cilj projekta je prikupiti osnovne podatke o navedenim vrstama, procijeniti njihovu rasprostranjenost u Parku te dobiti uvid u stanje njihovih populacija.


  • Voditelji projekta:

Tvrtko Dražina, dipl. ing. biol.

Martina Temunović, dipl.ing.biol.

Ovaj projekt financiran je od strane Javne ustanove »Maksimir«

  • Photos by:
Tvrtko Dražina, Martina Temunović