Za vodena staništa se kaže da su prijelazni sustavi između nadzemnih i podzemnih voda. Ona su izvor pitke vode, resurs za poljoprivredu, industriju te izvor hrane, pružaju mogućnost za prijevoz i rekreaciju. Također, slatkovodni ekosustav je stanište brojnim životinjskim i biljnim vrstama. Poznato je da u slatkovodnim staništima živi 12% svih poznatih vrsta životinja te 40% svih vrsta riba. Slatkovodna staništa spadaju među najugroženija, a najveća ugrožavanja nastaju prilikom promjene hidroloških režima, kao što su isušivanje, smanjenje trajanja plavljenja te unos alohtonog materijala. Brojni su drugi čimbenici zaslužni za negativan utjecaj na biološku raznolikost vodenih staništa, poput zagađenja, unosa stranih vrsta, onečišćenja i nestanka staništa (eutrofikacijom ili degradacijom).

Različiti negativni utjecaji u zadnjih 100 godina uništili su pola svjetskih slatkovodnih staništa, bilo gradnjom brana i ustava, bilo onečišćenjem i zagađenjem. Najmanje 20% vrsta slatkih voda je izumrlo ili im prijeti izumiranje. Da bi se mjere zaštite i očuvanja svojti koja nastanjuju vodena staništa uspješno odredile i razvile, prvi korak je provesti kvalitetna istraživanja.


Radi inventarizacije te utvrđivanje raznolikosti vodenih beskralješnjaka na području rijeke Odre i njenom priobalnom pojasu, u ožujku 2010 je Udruga BIOM sklopila je Državnim zavodom za zaštitu prirode ugovor o istraživanju ranoproljetne faune makroskopskih vodenih beskralješnjaka kao pokazatelja kvalitete vodenih staništa rijeke Odre. Nakon obilaska područja odabrana su četiri ključna područja za uzimanje uzoraka makroskopskih vodenih beskralješnjaka. Sve postaje su opisane te je za svaku dana ocjena očuvanosti staništa, procjena ugroženosti te je dan prijedlog obnove staništa (ukoliko je primjenjivo).

Istraživanje vodenih beskralješnjaka rijeke Odre sastojalo se od terenskog te laboratorijskog dijela. Terenski dio je obuhvatio preliminarni (ožujak; obilazak staništa, foto-dokumentiranje stanja te određivanje ključnih postaja za uzorkovanje) te dva naknadna terenska izlaska (travanj) na kojima je provedena inventarizacija te utvrđivanje raznolikosti raznih skupina makroskopskih vodenih beskralješnjaka rijeke Odre.

Istraživanje je usredotočeno na nekoliko različitih skupina makroskopskih beskralješnjaka: faunu puževa, vretenaca, vodencvjetova, tulara, vodenih stjenica, dvokrilaca, rakušaca i drugih skupina vodenih beskralješnjaka.

Tijekom kratkog proljetnog istraživanja potvrđeno je ukupno 68 različitih svojti. Za svaku istraživanu postaju je prema nađenim svojtama i njihovoj procijenjenoj brojnosti dobivena ocjena stupnja onečišćenja vode, izračunom Pantle-Buck indeksa saprobnosti. Za sve istraživane postaje dobiveni su slični rezultati – sve istraživane postaje su vode II vrste, mezotrofnog stupnja trofije. Vode II vrste su tekuće vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivim tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon koncentracije otopljenog kisika. Karakteristični su beta-mezosaprobni indikatori, a mali je broj saprofitskih i koliformnih bakterija.

Očekivani rezultati ovog projekta pridonose boljem poznavanju rasprostranjenosti i ekologije nađenih vrsta te općenito poznavanju faune vodenih makroskopskih beskralješnjaka Republike Hrvatske, koja nije dobro istražena. Navedeni nalazi mogu poslužiti i kao temelj za izradu akcijskih planova, zaštitu te monitoring istraživanog (ali i šireg) područja.

Tijekom ove godine se očekuje nastavak istraživanja, a buduća istraživanja bi trebala obuhvatiti dva aspekta – bazično istraživanje kojim bi se dobio cjeloviti popis vodenih beskralješnjaka rijeke Odre te nakon toga uspostaviti sustav monitoringa koji bi u redovitim intervalima pratio stanje na staništu.

Voditelj projekta

Ana Slavikovski, dipl. ing. biologije

ana.slavikovski@gmail.com