Opis vrste i Biologija istraživane vrste

  • Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774)
  • Porodica Dytiscidae (kozaci), Coleoptera, Insecta

Graphoderus bilineatus je 14-16 mm  veliki kozak. Tijelo je široko, ovalno i najšire u zadnjoj trećini. Od boja prevladavaju smeđecrvena, a donja strana je crvenkasta. Pronotum je crvenkast s tamnim rubovima.

Mužjaci na prednjim  nogama imaju prijanjalke koje imaju ulogu tijekom razmnožavanja.

Biologija vrste nije u potpunosti poznata. Staništa ove vrste su veće stajaće vode koje su uz rubove obrasle vodenom vegetacijom kao i manje povremene lokve. Graphoderus bilineatus je predatorska vrsta koja se hrani ličinkama ostalih kukaca i malim rakovima. Odrasle jedinke su odlični plivači. Po nekim autorima, odrasli prezimljuju na kopnu, dok po nekima u vodi. Odrasli su dobri letači, tako da usred nepovoljnih uvjeta mogu migrirati do drugih vodenih staništa.

Photo: L. Katušić

Status zaštite

Ova vrsta je u potpunosti nestala ili je u značajnom opadanju brojnosti u većem dijelu svog Europskog areala.

Prema IUCN-ovoj listi ova vrsta je u kategoriji pred izumiranjem, a u kategoriji ugroženosti je osjetljiva (VU) što znači da postoji visoki rizik od izumiranja. Prema Bernskoj konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (NN 6/2000) u drugom dodatku koji obuhvaća strogo zaštićene životinjske vrste navedena je i vrsta Graphoderus bilineatus (Coleoptera, Dytiscidae). Također, vrsta se nalazi i na Prilogu II i Prilogu IV Direktive Vijeća 92/43/EEZ  o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (vrsta uključena u EU projekt Natura 2000)

U većini Europskih zemalja ova je vrsta zaštičena zakonom.

Razlozi ugroženosti

Razlozi ugroženost ove vrste su promjene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.), različite fizičke promjene pod utjecajem čovjeka npr. zatrpavanje i zagađenje malih vodenih površina ili prirodno zaraštavanje, osobito manjih močvarnih staništa. Još jedan od važnijih razloga ugroženosti je i eutrofikacija, kao proces obogaćivanja vode nutrijentima uslijed čega se ubrzano razvijaju primarni producenti i takve vodene površine ubrzo zaraštavaju, te naposljetku presuše. Kao jedan od vrlo vjerojatnih razloga opadanja brojnosti ove vrste navedena je također prevelika gustoća populacija riba i močvarnih ptica koje se njome hrane.

Raširenost vrste

Graphoderus bilineatus je palearktička vrsta, raširena u južnom dijelu Skandinavije (srednja i južna Švedska, Danska, Finska, Norveška, Rusija), u srednjoj Europi (Belgija, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Njemačka, Francuska, Slovačka, Češka, Mađarska, Poljska) kao i u sjevernim dijelovima južne Europe (Portugal-vjerojatno izumro, Italija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna gora, Slovenija).
Na području srednje Europe populacije ove vrste su pred izumiranjem i iznimno se rijetko pronalaze.

raširenost vrste prema podacima sa Fauna Europaea (http://www.faunaeur.org/)

Raširenost vrste u Hrvatskoj

Raširenost vrste u Hrvatskoj nije poznata. Ova vrsta je do sada bila zabilježena tri puta. Na području Varaždina (lokalitet Paukovec) iz 1907. godine. Ovaj primjerak se nalazi u zbirci R. Koščec na Entomološkom odjelu Gradskog muzeja Varaždin. Za Hrvatsku postoji jedan stari nalaz iz 1943. godine sa područja Slavonije u Migalovcima kod Požege. Ovaj primjerak nalazi se u Nacionalnom muzeju u Pragu.
U novije vrijeme, vrsta je nedavno zabilježena u poplavnom području Parka prirode Kopački rit.  Uzorkovan je jedan primjerak mužjaka i nalazi se u entomološkoj zbirci Odjela za biologiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Cilj istraživanja

Osnovni cilj je utvrditi prisutnost vrste Graphoderus bilineatus na području dosadašnjih nalaza te pretražiti slična potencijalna staništa na kojima se vrsta pojavljuje (Lonjsko polje, Odransko polje, Kopački rit, Spačva, Sunjsko polje, Jelas Polje).
Vrsta je vjerojatno na području Hrvatske, kao i u susjednjim zemljama vrlo rijetka i ugrožena, a njena stvarna raširenost i brojnost u Hrvatskoj je do sada nepoznata. Hrvatska se između ostaloga nalazi na granici areala ove vrste u Europi, stoga provodimo ovo preliminarno istraživanje kako bi se prikupili podaci nužni za učinkovitiju zaštitu ove izrazito ugrožene vrste.

Osnovna ideja je pretražiti i aktivno uzorkovati što više pojedinih postaja (lokava, ribnjaka i drugih navedenih tipova stajaćih voda koje se navode kao pogodno stanište ove vrste).

  • Voditeljice projekta:

Martina Temunović, dipl.ing.biol.

mr. sc. Nataša Turić

Ovaj projekt financiran je od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskih voda